Prijava
subota 21.4.2018
Događaji:
Pretraga

Nema slikeRano se u Tešnju pojavljuju školske institucije, a 1856. godine spominju se čak i tri medrese. Prije toga (1761) postojala je Hadži-Muhamedova muallimhana (učiteljska škola). Godine 1867. u tešanjskom kadiluku postojalo je 16 mekteba. Pravoslavna škola u Tešnju osnovana je 1833, a franjevacka 1837. godine u Sivši, selu kod Tešnja koje je centar katoličkog življa. Sivšu je 1842. godine posjetio fra Ivan Franjo Jukić "radi ustrojstva knjižnice". Godine 1870. ustanovljena je kiraethana

(čitaonica). Valja spomenuti i muftiju (najviši muslimanski vjerski autoritet u jednom okrugu) Mustafu Šefki Užičanina koji je 1868. godine uvakufio vrijednu biblioteku. U historiji Tešnja bitna je i Gradina - utvrda koja dominira okolicom. Prostorno i po površini od 6.296 m2 Gradina spada među najznačajnija utvrđenja u Bosni i Hercegovini. Utvrda na ovom mjestu postojala je, kako su pokazala arheološka iskopavanja, još u prahistorijskom periodu. Kada se u XVII. stoljeću intenzivno počinje razvijati tešanjska caršija, sazidana je i Sahat-kula, visine 18,5 metara. Sahat je ranije pokazivao vrijeme "alaturka", a današnji sahat, koji pokazuje srednjoevropsko vrijeme, donesen je iz Beča 1890. godine i još uvjek dobro radi. Poklon je Fehim-bega Smailbegovića, što se vidi iz natpisa na njegovoj poleđini. Kad se, međutim, 1861-1864. godine gradi kolski put Sarajevo - Brod, a potom 1878. i pruga dolinom Bosne, Tešanj ostaje van tranzita i doživljava stagnaciju. Čak postaje i depopulaciono mjesto. Grad Tešanj imao je 1851. godine oko 9.000 stanovnika, a tu brojku ni do danas nije ponovno dostigao.
Veliki tešanjski srez ostao je i poslije austrougarske okupacije uglavnom u granicama ranije nahije i kadiluka. Današnja općina ima približno samo jednu trećinu teritorija što ju je srez imao do 1930. godine. U privrednom razvoju Tešanj i dalje stagnira, a Doboj i Teslić izdvajaju se i postaju samostalni srezovi. U naučnim krugovima Tešanj je posebno glasovit zbog vrijednosti koje krije njegova Narodna biblioteka. Bibliotečka je tradicija u Tešnju vrlo duga, jer tu zapravo postoji kult knjige. I u tešanjskoj se pravoslavnoj crkvi nalazilo blago, čuvalo se preko stotinu vrijednih ikona nastalih u vremenu od XVI. do polovine XIX. stoljeća koje su za vrijeme agresije na BiH sklonjene i sačuvane, a zatim 12. januara 2000. godine neoštećene vraćene u Crkvu. Ova zbirka je, krajem 2000. godine, odnesena u Bijeljinu radi stručne obrade i konzervacije.

U Drugom svjetskom ratu, već u jesen 1941. godine zbog agresije nacističkih okupatora na bivšu Kraljevinu Jugoslaviju i njene narode, odjekuju ustanički pucnji u tešanjskom kraju. Borbi protiv okupatora tešanjski je srez dao oko 2.800 boraca, od kojih je oko 380 poginulo za slobodu i ravnopravnost, što, nazalost, nije ostvareno ni u bivšoj SFRJ.
U agresiji 1992-1995. godine tešanjski kraj herojski se odbranio, a cijena slobode bila je blizu 600 poginulih i na hiljade ranjenih, najviše civila.

Općina Tešanj, po Odluci Općinskog vijeća, obilježava značajnije datume svoje historije kao općinske praznike:

4. april - Dan otpora fašizmu (kao sjećanje na početke otpora agresiji na BiH 1992-1995. i sve značajnije događaje u ovom periodu, ali i iz ranije historije vezane za otpor ovog kraja fašizmu;

9. septembar - Dan oslobođenja od fašizma (kao sjećanje na oslobođenje općine od okupatora 1944. godine i herojsku borbu naroda ovog kraja u Drugom svjetskom ratu i sve oslobodilačke težnje tokom historije općine Tešanj);

10. decembar - Dan grada Tešnja (sjećanje na dan kada je vakufnamom Gazi Ferhad-bega 1559. godine započela historija urbanog života Tešnja).